U ovom članku Vam želimo presdaviti grčki alfabet. Grčki se alfabet razvio iz feničkog alfabeta, danas sadrži 24 znaka i piše se s lijeva na desno. Fenički alfabet je imao 22 suglasnika i pisao se s desna na lijevo. Feničko pismo je najstarije europsko pismo i bilo je u korištenju od 11. stoljeća prije krista. Ono je temelj, time i prethodnica grčkom i aramejskom pismu, iz kojeg se pak hebrejsko i arapsko pismo razvilo. Tako da je fenički alfabet temelj većine današnjih pisama.
U grčkom je pismu, za razliku od feničkog, došlo do značajne promjene. Nema samo znakova za suglasnike nego i za samoglasnike. Po tome se grčki alfabet, na primjer, razlikuje od hebrejskog ili arapskog alfabeta. Grčki je time bio prvi alfabet s znakovima za samoglasnike. Arapski i hebrejski koriste takozvana konsonatna pisma, kod kojih se vokali na zapisuju.
Grčki alfabet do danas ostao skoro pa nepromjenjen. Tako da se današnji novogrčki piše isto kao i starogrčki, jezik antike. Samo se nekoliko znakova promjenilo, tj. nestali su iz grčkog pisma. Pogledajte ovdje tablicu s pregledom grčkog alfabeta:
Kao što smo već spomenili, grčki alfabet je ostao skoro pa nepromjenjen. Stoga se se mnoge riječi staro- i novogrčkog identično pišu, ali se drastično razlikuju u izgovoru. To dolazi od toga da promjena izgovora, od antike do sad, nije utjecala na pisanje.
Starogrčki alfabet bio je prvi sa znakovima za samoglasnike. Imao je relativno jasnu i jednoznačnu dodjelu što se ticalo pisanja i izgovora. Uporabom diftonga (dva vokala kojim se gradi zaseban glas), moglo se u starogrčkom, unatoč prisustvu samo sedam samoglasnika, izreći dvanaest različitih diftonga.
Starogrčki jezik se prvotno proširio u vrijeme atenske prevlasti u delsko-atičkom savezu, na prostoru sredozemngo mora. Kasnije, u vrijeme Aleksandra Velikog i poslije za vladavine Rimskog Carstva, se grčki koristio u cijelom antičkom svijetu kao jezik znanosti.
Novogrčki ima, za razliku od starogrčkog, samo pet samoglasnika.
Za razliku od mnogih drugih jezika, u grčkom je pravilan naglasak kod izgovora jako važan za značenje riječi. Naglašeni vokal se u grčkom označuje akcentom.
Ako neku riječ pogrešno naglasite će Vas materinji govornici često pogrešno ili uopće ne razumjeti. Riječ „nómos“ (νόμος = zakon) se razlikuje od riječi „nomós“ (νομός = okrug, oblast) po naglasku.
U novogrčkom se mogu naći mnoge strane riječi koje dolaze iz turskog, talijanskog i francuskog. Za razliku od starogrčkog je u novogrčkom puno lakše stvarati složenice riječi.
Kod transkripcije grčkog u latinicu se mogla dogovoriti jedinstvena univerzalna linija, s malim odstupanjima, npr. kod slova "ω" (Omega) i "ο" (Omikron). U današnjem grčkom jeziku se još nije mogla naći univerzalna forma. Neki se orijentiraju po pismu, a neki po izgovoru jezika.
Pripremili smo Vam i radni list za vježbanje grčkog pisma.
Isprobajte tečaje grčkog jezika, 17 Minute Languagesa: