Obožavamo učenje jezika! | 17 Minute Languages | Impresum | Zaštita podataka | Kontakt | Log in: Ulogirati u svoj tečaj | | Početna: Blog o jezicima svijeta | |
U ovom članku Vam želimo presdaviti grčki alfabet.
|
U grčkom je pismu, za razliku od feničkog, došlo do značajne promjene.
Nema samo znakova za suglasnike nego i za samoglasnike.
Po tome se grčki alfabet, na primjer, razlikuje od hebrejskog ili arapskog alfabeta.
Grčki je time bio prvi alfabet s znakovima za samoglasnike.
Arapski i hebrejski koriste takozvana konsonatna pisma, kod kojih se vokali na zapisuju.
Grčki alfabet do danas ostao skoro pa nepromjenjen.
Tako da se današnji novogrčki piše isto kao i starogrčki, jezik antike.
Samo se nekoliko znakova promjenilo, tj. nestali su iz grčkog pisma.
Pogledajte ovdje tablicu s pregledom grčkog alfabeta:
Grčki alfabet | ||||
Slovo | Ime (starogrčki) | Ime (novogrčki) | Transkripcija (starogrčki) | Transkripcija (novogrčki) |
A, α | Alpha (ἄλφα) | álfa (άλφα) | a | a |
B, β | Beta (βῆτα) | víta (βήτα) | b | v |
Γ, γ | Gamma (γάμμα) | gáma (γάμμα) | g | gh, g |
Δ, δ | Delta (δέλτα) | délta (δέλτα) | d | dh, d |
Ε, ε | Epsilon (ἔψιλον) | épsilon (έψιλον) | e | e |
Ζ, ζ | Zeta (ζῆτα) | zíta (ζήτα) | z | z |
Η, η | Eta (ἦτα) | íta (ήτα) | e, ē | i |
Θ, θ | Theta (θῆτα) | thíta (θήτα) | th | th |
Ι, ι | Iota (ἰῶτα) | ióta (ιώτα) | i, ī | i |
Κ, κ | Kappa (κάππα) | kápa (κάππα) | k | k |
Λ, λ | Lambda (λάμβδα) | lámda (λάμδα) | l | l |
Μ, μ | My (μῦ) | mi (μι) | m | m |
Ν, ν | Ny (νῦ) | ni (νι) | n | n |
Ξ, ξ | Xi (ξῖ) | xi (ξι) | ks | ks |
Ο, ο | Omikron (ὄμικρον) | ómikron (όμικρον) | o, ŏ | o |
Π, π | Pi (πῖ) | pi (πι) | p | p |
Ρ, ρ | Rho (ῥῶ) | ro (ρω) | r | r |
Σ, σ or ς* | Sigma (σίγμα) | sígma (σίγμα) | s | s |
Τ, τ | Tau (ταῦ) | taf (ταυ) | t | t |
Υ, υ | Ypsilon (ὔψιλον) | ýpsilon (ύψιλον) | u, y | y |
Φ, φ | Phi (φῖ) | fi (φι) | ph, f | f |
Χ, χ | Chi (χῖ) | chi (χι) | kh, ks | h |
Ψ, ψ | Psi (ψῖ) | psi (ψι) | ps | ps |
Ω, ω | Omega (ὠμέγα) | oméga (ωμέγα) | o, ō | o |
Kao što smo već spomenili, grčki alfabet je ostao skoro pa nepromjenjen.
Stoga se se mnoge riječi staro- i novogrčkog identično pišu, ali se drastično razlikuju u izgovoru.
To dolazi od toga da promjena izgovora, od antike do sad, nije utjecala na pisanje.
Starogrčki alfabet bio je prvi sa znakovima za samoglasnike.
Imao je relativno jasnu i jednoznačnu dodjelu što se ticalo pisanja i izgovora.
Uporabom diftonga (dva vokala kojim se gradi zaseban glas), moglo se u starogrčkom, unatoč prisustvu samo sedam samoglasnika,
izreći dvanaest različitih diftonga.
Starogrčki jezik se prvotno proširio u vrijeme atenske prevlasti u delsko-atičkom savezu, na prostoru sredozemngo mora.
Kasnije, u vrijeme Aleksandra Velikog i poslije za vladavine Rimskog Carstva, se grčki koristio u cijelom antičkom svijetu kao jezik znanosti.
Novogrčki ima, za razliku od starogrčkog, samo pet samoglasnika.
Za razliku od mnogih drugih jezika, u grčkom je pravilan naglasak kod izgovora jako važan za značenje riječi.
Naglašeni vokal se u grčkom označuje akcentom.
Ako neku riječ pogrešno naglasite će Vas materinji govornici često pogrešno ili uopće ne razumjeti.
Riječ „nómos“ (νόμος = zakon) se razlikuje od riječi „nomós“ (νομός = okrug, oblast) po naglasku.
U novogrčkom se mogu naći mnoge strane riječi koje dolaze iz turskog, talijanskog i francuskog.
Za razliku od starogrčkog je u novogrčkom puno lakše stvarati složenice riječi.
Kod transkripcije grčkog u latinicu se mogla dogovoriti jedinstvena univerzalna linija, s malim odstupanjima, npr. kod slova "ω" (Omega) i "ο" (Omikron).
|
Pripremili smo Vam i radni list za vježbanje grčkog pisma.
Isprobajte tečaje grčkog jezika, 17 Minute Languagesa: