Armensko pismo


 

Armensko pismo

 
Armenski jezik, na armenskom Hayeren, pripada skupini indoeuropskih jezika.
Predstavlja zasebnu jezičnu granu i u njoj je jedini zastupnik.
 
Postoje tri varijante armenskog: staroarmenski, zapdnoarmenski i istočnoarmenski.
Staroarmenski je jezik na kojem je napisan najstariji biblijski prijevod iz 404. godine.
Sve u 19. stoljeće se koristio kao književni jezik, a danas služi samo još u crkvenoj liturgiji.
 
Istočno- i zapadnoarmenski su dvije podjele novoarmenskog jezika, koji se počeo razvijati u 19. stoljeću i koji se danas još koristi.
 
Po raspodjeli istočno- i zapadnoarmenskog se može vidjeti, da je armenski jezik jako rascijepljen:
Istočnoarmenskim se uglavnom koriste armenske manjine u Azerbajdžanu, Gruziji, Rusiji, Iranu i Indiji, no govori se i u Armeniji i u Republici Gorskog Karabaha koja nije službeno priznata.
 
Zapadnoarmenski govore uglavnom egzilni armenci koji žive u bliskom istoku, Turskoj, u europskim ili prekooceanskim zemljama.
Na svijetu ima oko 7 milijuna govornika armenskog.
Najveći broj govornika se nalazi u Republici Armeniji. Njih je oko 3 milijuna.
 
Iako armenski posjeduje mnoga narječja, razlike između istočnog i zapadnog armenskog su minimalne.
 
Armenski se koristi zasebnim alfabetom. Njega je već u 5. stoljeću, točnije u 406. godini poslije Krista sastavio redovnik i učenjak Mesrop Maschtoz.
 
Taj se alfabet sastojao od velikih slova koja se danas još koriste.
Mala slova su nastala tek u 11. stoljeću poslije Krista.
Skupa tvore 38 slova armenskog alfabeta.
 
Armensko pismo je alfabetsko pismo.
To znači, da za svaki glas postoji zaseban znak, tj. slovo.
Piše se vodoravno s lijeva na desno.
Što se tiče izgovora nekih slova postoje male razlike između istočno- i zapadnoarmenskog.
 
Posebnost armenskog pisma jest, da su se slova prije koristila i kao brojevi, kao što je to u grčkom alfabetu bio slučaj.
 
No, ti armenski brojevi se više skoro pa ni ne koriste otkada su se uveli arapski brojevi.
Ipak se još ponekad koriste za navođenje godina i broja poglavlja.
Pošto se još tu i tamo koriste, smo ih dodatno naveli u tablici dolje.
 
Kao u hrvatskom postoji i u armenskom razlika između velikih i malih slova.
U armenskom ih je često teško raspoznati jedne od drugih.
Evo, vidite sami.
U slijedećoj tablici ćete naći izvedbu alfabeta iz istočnoarmenskog.
 

Istočnoarmenski alfabet

Slovo veliko/malo
Naziv
Izgovor
Prijepis
Broj
Ա ա
ayb
[a]
a
1
Բ բ
ben
[b]
b
2
Գ գ
gim
[g]
g
3
Դ դ
da
[d]
d
4
Ե ե
ech
[e]
e
5
Զ զ
za
[s]
z
6
Է է
ēh
[ɛ]
ē
7
Ը ը
ĕt
[ə]
ĕ
8
Թ թ
t'o
[ʈ]
t'
9
Ժ ժ
zhe
[sh]
ž
10
Ի ի
ini
[i]
i
20
Լ լ
liwn
[I]
l
30
Խ խ
kheh
[x]
x
40
Ծ ծ
tsa
[δ]
c
50
Կ կ
ken
[k]
k
60
Հ հ
ho
[h]
h
70
Ձ ձ
dza
[ʤ]
j
80
Ղ ղ
ghad
[ɳ]
ł
90
Ճ ճ
cheh
[tsch]
č
100
Մ մ
men
[m]
m
200
Յ յ
yi
[j]
y
300
Ն ն
now
[n]
n
400
Շ շ
sha
[ʃ]
š
500
Ո ո
vo
[o]
o
600
Չ չ
ch'a
[ɣ]
č‘
700
Պ պ
peh
[p]
p
800
Ջ ջ
jheh
[dsch]
ǰ
900
Ռ ռ
ṛa
[r]
1000
Ս ս
seh
[ß]
s
2000
Վ վ
vew
[w]
v
3000
Տ տ
tiwn
[t]
t
4000
Ր ր
reh
[ɹ]
r
5000
Ց ց
ts'o
[z]
c‘
6000
Ւ ւ
yiwn
[u]
w
7000
Փ փ
p'iwr
[ῳ]
p'
8000
Ք ք
k'eh
[ƙ]
k'
9000
Օ օ
ōh
[o]
ō
10000
Ֆ ֆ
feh
[f]
f
20000

Armensko pismo posjeduje i nekoliko rečeničnih znakova.
Ovdje smo Vam naveli nekoliko:

Uskličnik
֊
Upitnik
՞
Točka (završetak izjave)
։

Kako biste si olakšali učenje, možete ovdje naći raspodjelu armenskih slova na tastaturi u .pdf datoteci.
 
Ako želite vježbati čitanje i pisanje, onda ćete ovdje naći mnoge zanimljive stranice na armenskom.
Ako želite vježbati izgovor, onda možete posjetiti jednu od armenskih radio stanica:

Nadamo se, da smo Vas mogli zainteresirati za armenski jezik?
Puno zabave pri učenju želi Vam
 
Redakcija 17 Minute Languages.